Izložba “Ples u umjetnosti” autorice Milke Tice

Pozivamo vas da posjetite putujuću izložbu pod nazivom “Ples u umjetnosti” koju je pripremila dr. sc. Milka Tica, stalno zaposlena u Knjižnici Medveščak (Knjižnice grada Zagreba). Dio originalnog postava može se razgledati u Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić”, na Odjelu audiovizualne građe i u prostoru ispred Odjela audiovizualne građe, u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” na adresi Ljudevita Šestića 1 u Karlovcu, od 12. do 30. lipnja 2017. godine. Autorica izložbe pripremila je i katalog koji predstavlja ovu izložbu u punom opsegu. Izložba je nastala u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba. Vizualno rješenje za poster izložbe izradila je Jagoda Ille.
Ples kao oblik ljudskog izražavanja je zakorijenjen u prvobitnoj zajednici. Izrastao je iz snažnih osjećaja, a oformljen pokretima tijela. U povojima čovječanstva ples je bio čvrsto vezan za prirodna zbivanja: stvaranje i rađanje, zrelost i smrt te borbu za opstanak. Tisućljećima, uvjetovanjem kulturnih epoha i društvenih uređenja, ples se mijenjao o čemu su ostali i tragovi u umjetnosti, prije svega likovnoj.

Izložba Ples u umjetnosti  pokušaj je da se kroz likovna djela različitih razdoblja upoznaju plesne tradicije starih civilizacija. Kroz izloženu građu iščitava se svrha plesa i predočuje  njegovo likovno održanje kroz povijest. Iako je većinu plesova nemoguće potpuno doživjeti iz samo jedne slike, ipak je važno da se baš u njoj zadržala jedna karakteristična poza iz koje su se stoljećima odgonetavale, a i danas odgonetavaju, izvornost i tehnike plesanja.
Crteži plesa i plesača, visoke umjetničke kvalitete, krase egipatske i etrurske grobnice kao i umjetnička djela iz svakodnevnice starih naroda: Grčke, Rima, Kine i Japana. Slike plesa, od pećinskih crteža do crteža suvremenih umjetnika, svoje su mjesto našle i u muzejima te galerijama diljem svijeta, potvrđujući tako važnost plesa i plesača koji se izdižu iz svakodnevnice i ubilježavaju u povijest. Među povijesnim slikama plesa svakako su: Bijela gospođa iz Sahare  (4000 g. pr. Kr.); Pjevačice i plesačice, zidna slika iz groba u Tebi (1420. – 1375. g. pr. Kr.); Ples menada (4. st. pr. Kr.); Plesačica iz antičkog doba; Pompejska zidna slika – Dionizijski friz s bičevanom djevojkom i bakanticom (80. g. pr. Kr.); Dva plesača, etruščanska zidna slika (oko 480. g.); Shiva u vatrenom obruču (II. st.); Ples Salome (1022.); Manesseov rukopis (1300.); Kolo iz djela Roman de la Rose (1420. – 1430.); Ples moriska Erasmusa Grassera (1480.); Augsburški mješoviti ples (1500.); Plesni par, crtež u molitveniku cara Maximiliana Alberchta Düreara (1514.); Ples triju samuraja Iwasa Katsusige (1576. – 1650.); Bal Abrahama Bossea (1635.); Plesačica Camargo Nicolasa Lancreta (1750.); Seoski plesnbi par Johanna Joachima Kändlera (1740.); Dječje kolo Hans Thome (1884.); Ples gracija Jeana Baptiste Carpeauxa (1874.); Plesačice u plavom Edgara Degasa (1834. – 1917.); Ples u Moulin de la Galette Auguste Renoira (1876.); Jeane Avril Henria de Toulouse-Lautreca (1893.); Rad-blagostanje-ljepota Maxa Klingera (1919.); Ples života Edvarda Muncha (1899. – 1900.); Baletne figurine za Žar-pticu Leona Baksta (1910.); Marietta di Rigardo Maxa Slevogota (1904.); Kolo Henria Matissea (1910.); Plesačica Georga Kolbe (1912.); Velegradski triptihon Otta Dixa (1927./28.) i Dječje kolo Waltera Womackea (1925.). Uz navedeni skraćeni popis remek-djela svjetske likovne umjetnosti prikazani su i još mnogobrojni radovi o plesu izišli iz ruku priznatih likovnih umjetnika. Izložene su i fotografije hrvatskih narodnih plesova te važna razmišljanja o plesu.  Iako satkana od fotokopija, izložba Ples u umjetnosti je vrijedni izvor informacija o plesu kroz sva razdoblja naše civilizacije.