Arhitektica Zoja Dumengjić

Znanstvena monografija Arhitektica Zoja Dumengjić, autorice izv. prof. dr. sc. Zrinke Barišić Marenić, objavljena 2020. godine, posvećena je djelovanju prve afirmirane arhitektice Hrvatske i istaknute protagonistice moderne arhitekture koja je djelovala tijekom središnjih pedeset godina 20. stoljeća.
Zoja Dumengjić (Odessa, Rusko Carstvo, 1904. – Zagreb, 2000.) arhitektica je izuzetnog stvaralačkog opusa kojim je ostvarila izniman doprinos hrvatskoj modernoj arhitekturi. Osobitost njezina djela prepoznata je još tijekom njezina života, kada je djelo u cijelosti okrunjeno dvjema najznačajnijim strukovnim nagradama za životno djelo – godine 1975. nagradom “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata te 1995. godine nagradom “Vladimir Nazor” Sabora Republike Hrvatske za područje arhitekture.
Poseban doprinos, prikazan u monografiji, arhitektica Dumengjić dala je upravo zdravstvenom sustavu, odnosno izgradnji zgrada za zdravstvo tijekom 20. stoljeća, i to kao projektantica:
• sklopova općih bolnica u Splitu (Firule), Karlovcu, Ogulinu i Koprivnici
• paviljona za zarazne bolesti Bolnice za infektivne bolest Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, te u Varaždinu
• Škole za medicinske sestre i učeničkog doma u Zagrebu
• Centralnog higijenskog zavoda u Zagrebu
• Poliklinike i bolničkog odjela Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj ul. u Zagrebu
• paviljona i lječilišta tuberkuloze u Šumetlici pored Nove Gradiške, Varaždinu, Novom Marofu, Splitu, Karlovcu i Koprivnici,
• te niza domova zdravlja u Zagrebu (Medveščak, Črnomerec i Kruge), Omišu, Kutini i Pločama
Sve navedene zgrade predstavljaju antologijska ostvarenja hrvatske moderne arhitekture.
Više na poveznicama:
https://voxfeminae.net/vijesti/objavljena-monografija-posvecena-arhitektici-zoji-dumengjic/
https://www.arhitekt.hr/hr/radovi/rad/architect-zoja-dumengjic,299.html

Retropolis II :: Naše zdravlje je u našim rukama izložba je koja proističe iz umjetničkog istraživanja kojeg su 2019., uz podršku Zaklade Kultura nova, provele umjetnice Stella Leboš, Luana Lojić i Maja Marković te kulturna i urbana antropologinja Sonja Leboš.
Ova izložba, kao i umjetničko istraživanje koje joj je prethodilo, inspirirana je radom arhitektice Zoje Dumengjić (1904. – 2000.) Zoja Dumengjić tijekom života ostvarila je mnoštvo arhitektonskih objekata, pretežno javne namjene s naglaskom na zdravstvenu arhitekturu.
Virtualna izložba “Retropolis : Naše zdravlje je u našim rukama” tako upozorava na dvostruku negaciju značaja kojeg sinapse haptičkog imaju za ljudski organizam: negaciju koja se odvija kroz proskribiranje međusobnog ljudskog dodira kao štetnog, te negaciju značaja taktilnosti u obrazovanju i komunikaciji, pri čemu se djecu od prvih školskih dana privikava isključivo na digitalna i virtualna sučelja, što ih lišava i znanja i senzibiliteta koji dolaze iz haptičke sfere.
Više na poveznicama:
http://uiii.hr/exhibitions/retropolis-nase-zdravlje-je-u-nasim-rukama
http://uiii.hr/pages/retropolis
https://voxfeminae.net/strasne-zene/zoja-dumengjic-arhitektura-za-zdravlje/

Video radovi – jedan govori o njezinom životno putu, a drugi je pregled ostvarenja, uključujući i karlovačku bolnicu:

O autoricama izložbe
Luana Lojić bavi se primijenjenom biofilijom i internet nomadstvom. Od poezija za kamenje do živih instalacija, videa, filma, voice overa i live arta koji tematiziraju odnos čovjeka sa sustavima, percepcijama i materijalnostima što ga okružuju, u svom radu nastoji shvatiti prirodne procese izvan i unutar pojma osjetila. 1/6 umjetničkog kolektiva za interdisciplinarno djelovanje znanosti i umjetnosti Ljubavnice te kolektiva M28.
Stella Leboš dizajnerica je i umjetnica. Članica kolektiva za interdisciplinarno djelovanje znanosti i umjetnosti Ljubavnice, te osnivačica branda 47.
Maja Marković umjetnica je s brojnim rezidencijama i osvojenim nagradama. Ističemo likovnu nagradu HDLU-a 2009. godine, nominaciju za Vjesnikovu nagradu 2008. Godine 2007. bila je finalistica nagrade “Radoslav Putar”. Kao umjetnica temelji svoje interese na arhitektonskom, povijesnom ili teorijskom poimanju prostora. Magistrirala je slikarstvo na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a do sada je realizirala mnogobrojne izložbe u zemlji i inozemstvu. Tijekom 2018. njen novi rad će se moći vidjeti u prostorima kuće Vjenceslava Richtera na Vrhovcu, koji će biti prikazan u sklopu projekta Sint-Art u organizaciji MSU Zagreb i kustosice i voditeljice zbirke Richter, Vesne Meštrić.