Ispraćamo 2020. godinu s dvije prigodne izložbe

Za ispraćaj 2020. godine, koja je odlučila iskušati naše strpljenje do krajnjih granica, i doček nove 2021. godine, Zavičajni je odjel pripremio za građane grada Karlovca i prijatelje dvostruku izložbu.
U prvom dijelu izložbe, “Karlovački kalendari”, koju su pripremile djelatnice Zavičajnog odjela, Aleksandra Mikić-Grginčić i Maja Žužak Horvatić, saznat ćete ponešto o povijesti kalendara te koje sve kalendare u svom fondu ima Zavičajni odjel Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac. Kalendari su sadržavali upute o zdravlju, izreke i mudrosti, anegdote, poljoprivredne savjete, vremenske i vjerske obavijesti te zabavne i poučne tekstove. Karakteristika kalendara bila je njegovanje vječnih vrijednosti i izbjegavanje bavljenja aktualnim društvenim i političkim temama. S obzirom na svoju široku rasprostranjenost i dostupnost smatra se da su odigrali važnu ulogu u širenju pismenosti i čitateljskih navika. Svoj najveći procvat i popularnost stječu tijekom 19. stoljeća. Tada se javljaju i prvi pučki kalendari u Karlovcu koji su do danas ostali neiscrpan izvor za proučavanje karlovačke povijesti.
U drugom dijelu izložbe predstavit ćemo vam grafičku mapu “Kolobarium letnomesečni nakinčen kipcima i popevkama” koja sadrži dvanaest dvobojnih linoreza mjeseca u godini, a dio je Grafičke zbirke Zavičajnog odjela karlovačke knjižnice. Autor linoreza je Branko Vujanović, stihove je napisao Jura Stubičanec (Đuro Šaban), rođeni Karlovčanin, a predgovor Josip Bratulić.
Postav možete razgledati od 4. prosinca 2020. do 8 siječnja 2021. godine.

Branko Vujanović hrvatski je slikar i grafičar. Rođen je u Zagrebu, 9. 6. 1937. godine. Diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ivana Šebalja. Na Akademiji je završio i specijalni tečaj grafike kod Marijana Detonija. U klasičnim grafičkim tehnikama (drvorez, linorez) gradi nadrealne prizore naglašene narativnosti i simboličnosti. Bavi se crtežom i akvarelom te grafičkim oblikovanjem. Vujanović je veliki pobornik grafičkog dizajna knjige i afirmacije ilustracije kao samosvojne likovne discipline. Oprobao se i u maloj plastici, kiparskoj minijaturi i pečatu. Majstor je ex librisa, grafičke minijature kojima bibliofili obilježavaju posjedovanje vrijednih knjiga. Izdao je mnogobrojne grafičke mape i bibliofilska izdanja.

Đuro Šaban (pseudonim Jura Stubičanec) bio je pravnik, pjesnik, kulturni djelatnik i publicist. Rođen je u Karlovcu, 27. 3. 1933. godine. Završio je osnovnu školu i Prvu (mušku) gimnaziju u Karlovcu. Zatim je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1956. godine. Isprva radi kao pravnik, a potom je od 1963. direktor udruge likovnih umjetnika “Likum”. Istodobno djeluje kao organizator mnogih festivala – “Zagrebfest”, Šibenski festival djeteta, Muzički biennale Zagreb, Filmski festival u Puli i dr. Od 1978. do 1988. organizacijski je direktor Svjetskog festivala animiranog filma “Animafest”. Od 1970. piše poeziju, uglavnom na kajkavštini. Dobitnik je mnogih nagrada za tekstove na festivalima Kajkavske popevke, od kojih su najpoznatiji Mi sme tu navek, Angeluš Spi i Katarinčice. Objavio je zbirke kajkavskih pjesama Popevke (1974.) i Mi sme tu navek (1993.). Umro je u Zagrebu, 29. 4. 2000. godine. (prema: Karlovački leksikon. Zagreb : Naklada leksikon : Školska knjiga, 2008., str. 545)

* * * * *

Za one koji žele znati više!
Kako bi se sačuvali primjerci karlovačkih kalendara koji se nalaze u našem fondu, knjižnica je krenula s njihovom restauracijom, a zatim i digitalizacijom te će tako biti dostupni javnosti na digitalnom portalu Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac digitalna.gkka.hr.
Restauracija i digitalizacija započela je s “Karlstädter Schreib-Kalenderom” koji pripada zbirci Ilirske čitaonice koja je zbog svog iznimnog kulturnog i povijesnog značaja stavljena pod preventivnu zaštitu do proglašenja kulturnim dobrom. Potom je digitaliziran i “Prorok”, kalendar u izdanju poznatog karlovačkog kulturnog radnika Abela lukšića. “Prorok” je izlazio šezdesetih godina 19. stoljeća istovremeno s “Karlstädter Schreib-Kalenderom”. Digitaliziran je i kalendar “Nada” koji je počeo izlaziti tek 1898. godine pod uredništvom poznatog karlovačkog učitelja Stjepana Širole, u nakladi Dragutina Hauptfelda. Karakteristika “Nade” bogati je oglasnik ne samo iz Karlovca već i iz drugih gradova i susjednih zemalja. Sami oglasi i popis karlovačkih društava, škola i tvornica dokumentarni su materijal za proučavanje karlovačke gospodarske i kulturne povijesti. Također je digitaliziran i kalendar “Karlovački šoštar” koji je izlazio u prvom desetljeću dvadesetog stoljeća. “Karlovački šoštar” (1905. – 1907.) uređivao je znameniti Karlovčanin Rudolf Strohal, ravnatelj Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu. U pripremi nam je i digitalizacija najstarijeg karlovačkog pučkog kalendara “Almanaha ilirskog za godinu 1823. s razlicznima pjesmama i pripovjestima, za prudnost i ugodnost sloxen i na svjetlo snoshen od Jure Maticha (pseudonim Matije Šporera) u Karlovcu Gornjem vu utishtenici Pretnerovoj.” te “Karlovačkog pučkog koledara za 1911. godinu” i “Karlovačkog kalendara za 1929. godinu”.