Prešernov dan – slovenski kulturni praznik, Izložba i predavanje “Janez Vajkard Valvasor u slici i riječi”

Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac i Gradska Knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac povodom Prešernovog dana, slovenskog kulturnog praznika, pozivaju vas na otvorenje izložbe i predavanje “Janez Vajkard Valvasor u slici i riječi”, u ponedjeljak, 12. veljače 2018. godine, s početkom u 19 sati. Događanje će se održati u Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić” Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac (Ljudevita Šestića 1).
Prešernov dan, slovenski je državni kulturni praznik. Obilježava se 8. veljače, na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna. Na taj dan održavaju se proslave na kojima se dodjeljuju Prešernove nagrade i nagrade Prešernove zaklade za dostignuća u području umjetnosti u Sloveniji.
Janez Vajkard Valvasor (28. 5. 1641., Ljubljana – 19. 9. 1693., Krško), slov. Janez Vajkard Valvasor, njem. Johann Weichard Valvasor, kranjski plemić, polihistor, geograf, povjesničar, topograf, etnograf, kartograf, crtač i član Londonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđenje prirodnih znanosti; pionir proučavanja krša.

Potječe iz plemićke obitelji koja je u XVI. st. došla u Kranjsku iz Bergama (Italija). Nakon studija retorike kod isusovaca u Ljubljani proputovao je Njemačku (1659.), Italiju (1669.), Afriku, Švicarsku i Francusku, a tijekom 1663./64. borio se protiv Osmanlija u Slavoniji u službi Nikole Šubića Zrinskoga. Od 1670. studirao je u Lyonu povijest, matematiku, arheologiju, magiju i alkemiju. Godine 1672. vratio se u domovinu te kupio dvorac Wagensberg (Bogenšperk) kraj Litije, u kojem je uredio bogatu zbirku skupljenu tijekom mnogobrojnih putovanja (10 000 knjiga, zbirke umjetnina, rukopisa, grafika, novca, plemićkih grbova, matematičkih instrumenata, artefakata i dr.). Dvorac je pretvorio u kulturno središte u kojem je okupljao sudionike na stvaranju geografsko-povijesno-etnografskoga djela u kojem bi dao cjelovitu sliku Kranjske, a ondje je 1678. također osnovao radionicu i tiskaru za bakrorez te je započeo izdavati kartografska, topografska i historiografska djela o Kranjskoj i Koruškoj. Među njegovim pomagačima bili su Pavao Ritter Vitezović i više majstora iz Nizozemske i Njemačke. Premda se 1683. ponovno borio protiv Osmanlija na čelu štajerskih odreda, vojna karijera nije mu omela znanstvenu karijeru. Tako je 1687. postao članom Royal Society u Londonu. Međutim, zbog visokih troškova morao je na koncu prodati i dvorac i sve svoje zbirke. Knjižnicu i grafičku zbirku kupio je 1690. zagrebački biskup Aleksandar Ignacije Mikulić i time utemeljio Metropolitansku knjižnicu. Grafički se listovi nalaze u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije. Glavna djela: Topografija sadašnje Vojvodine Kranjske (Topographia ducatus Carnioliae modernae, 1679.), Cjelovita topografija staroga i sadašnjega Nadvojvodstva Koruške (Topographia Archiducatus Carinthiae antiquae et modernae completa, 1681.) i Slava Vojvodine Kranjske (Die Ehre des Herzogthums Crain, 1689.). U njegovim su djelima grafički i povijesno obrađeni i pojedini hrvatski gradovi.

Dobro došli!