Mihalićevi dani 2019., okrugli stol “Stjepan Mihalić – dramatičar i kroničar svog vremena”

Pozivamo vas na treću po redu manifestaciju “Mihalićevi dani” 28. svibnja 2019. godine s početkom u 17 sati u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac. Održavaju se od 2016. godine kao dio redovnog programa u suradnji Gradske knjižnice i Ogranka Matice hrvatske u Karlovcu. Ove godine ide u formi okruglog stola na temu “Stjepan Mihalić – dramatičar i kroničar svog vremena” povodom 35. godišnjice smrti Stjepana Mihalića te 90. obljetnice prvog tiska Grbavice, pasionske igre u pet slika.

Gosti okruglog stola su:
– prof .dr .sc. Adriana Car-Mihec,
– prof. dr. sc. Sibila Petlevski,
– Branko Brezovec, prof. art., kazališni redatelj,
– Jadranka Matić Zupančič, književnica i
– Dunja Seiter Šverko, prof.

Stjepan Mihalić, hrvatski prozaik, feljtonist i dramatičar, rođen je 16. srpnja 1901. u Karlovcu. Umro je 12. travnja 1984. također u Karlovcu, gradu kojem je posvetio cijeli život i cjelokupno stvaralaštvo. Njegovo stvaralaštvo je, i tematski i stilski, na razmeđima hrvatske književnosti tridesetih godina. Počeo je pisati s 15 godina, a prvu prozu “Bratić Mirski” objavio je u Vijencu 1926., pod utjecajem ekspresionizma. U “Knjizi o Mlakaru”, a potom u novelama iz zbirke “Šest priča iz moga grada”, Mihalić se priklonio realističkoj struji u hrvatskoj književnosti. Istodobno je pisao i dramske tekstove na tragu prvih Krležinih drama. Godine 1929. kazališna družina što ju je Mihalić osnovao prikazala je njegovu pasionsku igru u pet slika “Grbavica”. Predstava je odmah igrana i u Zagrebu, ali je neslavno propala. Tek je nekoliko desetljeća kasnije redatelj Georgij Paro otkrio u njoj zanimljive ekspresionističke elemente i s uspjehom je uprizorio. “Atrakcija cirkusa Borov”, “Bukovački”, “Pred dan”, “Silom pokajnik”, naslovi su tek nekih od Mihalićevih drama.
U vlastitoj nakladi Mihalić tiska tri knjige: “Grbavicu”, “Novele” i “Neprijatelje”, a Matica hrvatska objavljuje mu pastoralnu pripovijest “Zapaljena krv”. Dijelovi te lirske proze među antologijskim su stranicama hrvatske književnosti tridesetih godina. Bujnom metaforikom izražena je žudnja za individualnom slobodom u sklopu prirode. U romanu “Rakovac u Vinovrhu” javlja se lik idealistički angažiranog mladog čovjeka koji se bori protiv gospodarske i nacionalne potlačenosti Hrvatske.
Mihalićev roman “Teleći odresci” otkupljen je 1955. na natječaju sarajevske Narodne prosvjete kao najbolji roman. Njime se potvrdio kao zreo pripovjedač, a roman “Elegija” osnažio je uvjerenje kako je riječ o piscu vrijednoga opusa, s nepravdom zanemarenoga. O životu i duši Karlovca, grada nadahnuća mnogih umjetnika, Stjepan Mihalić je osobito uvjerljivo progovorio u novinskim feljtonima koji su kasnije sabrani i objavljeni u knjigama “Ćaskanja u suton” i “Razgovori na uglu”.
U prvim Mihalićevim novelama primjetan je utjecaj ekspresionizma, a u drugima se priklanja realističnoj prozi. Tako od vanjskih zbivanja, neposredno iskazanih u živoj akciji likova, Mihalić romanom “Teleći odresci” započinje novo razdoblje svog književnog rada, koje kreće od žive akcije likova ka unutarnjem zbivanju u biću. Ta prekretnica rezultat je istinskog književnog zrenja te autorovih literarnih i životnih iskustava.

Obitelj Mihalić poznata je i priznata obitelj u kulturnom životu Karlovca. Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac, oslanjajući se na ideju knjižnice kao mjesta susreta, ugodnog i kreativnog javnog prostora u kojem se potiču rasprave i razmjenjuju ideje te izgrađuje društvena zajednica, organizira ciklus susreta “Zavičajne čajanke” za sve uzraste i prijatelje knjižnice. Ovi susreti održavaju se u izuzetno poticajnom i premalo istaknutom prostoru Spomen sobe Stjepana i Slavka Mihalića, posvećene uglednim karlovačkim književnicima, a koja je otvorena 2007. godine prilikom otvorenja novog dijela Gradske knjižnice.
Uvažavajući značenje obitelji Mihalić u razvoju karlovačke kulturne scene, a osobito u izdavanju časopisa za kulturu “Svjetlo”, ova manifestacija organizira se u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Karlovcu.