Radionica “Opleti i ispleti… stablo rođendanskih želja!” povodom 439. rođendana Grada Karlovca

Pozivamo vas da povodom 439. rođendana našeg grada zajedno opletemo stablo rođendanskih želja :). Plest ćemo i kukičati u sklopu Dnevnog boravka na Trgu bana Josipa Jelačića od 9. do 12. srpnja 2018. godine, od 18:30 do 21:30 sati. Ponesite “alat” i “materijal” ako ga imate i dođite na druženje. Ako nemate, naći ćete ga kod nas 🙂 na trgu.
Možete i donijeti već spletene ili kukičane kvadrate u bilo kojim dimenzijama, kao i ukrase od vunice ili debljeg konca. Sve vaše radove spojit ćemo u jedinstveni patchwork i ukrasiti najljepše stablo lipe na trgu. Također vas pozivamo da smislite i zabilježite barem jednu dobru rođendansku želju svome gradu Karlovcu 🙂 i donesete je na naše stablo.

Šaljite i dijelite poziv dalje, jer lipa je velika i trebat će nam puuuno vrijednih ručica :). Povedite prijatelje, roditelje, djecu, susjede…

Pozdrav od Gabi & Marija, voditelja “Radionica za odrasle koji još (uvijek) nisu odrasli”
Za one koji žele znati zašto smo odabrali baš stablo lipe 🙂

Stablo lipe je simbol prijateljstva, nježnosti i vjernosti. Neki drže da je i simbol žene, čuvar kuće te da je posvećena sv. Josipug. U nekim je krajevima običaj da se pokraj kuće sadi lipa kad se u obitelji rodi prvo dijete.
Jedno je od najcjenjenijih stabala kod mnogih europskih naroda. Tako je i među Slavenima, pa između ostaloga daje ime mjesecu lipnju, šestome kod Južnih, a zbog kašnjenja vegetacije sedmome kod Zapadnih Slavena. Više je štovana na zapadu nego na istoku i jugoistoku južnoslavenskog prostora. Uobičajeno je mišljenje da je lipa Hrvatima, kao i većini slavenskih naroda, sveto drvo (lignum sacrum). Sadile su se uz crkve, u središtima sela i redovno su se oko njih okupljali ljudi. Postoji mišljenje da su, s primanjem kršćanstva, neki južni Slaveni gradili svetišta i crkve na mjestima gdje su nekada rasle svete lipe. Lipa je sveto drvo i zato što su se od njezina meka i laka drva rezbarili kipovi svetaca. Lipa je postala osobito štovana kad ju je puk doveo u vezu s Bogorodicom Marijom. Česte su priče kod Hrvata, Slovenaca, Čeha, Poljaka, ali i Litavaca i katoličkih Nijemaca da se u lipi pojavljuje Bogorodičina slika, pa su zapravo te slike, a ne lipa, postale predmetom štovanja. Tako se čini da je obožavanje lipe bila pretkršćanska, srednjoeuropska pojava koju su zapadni Slaveni prihvatili tek s kršćanstvom.
U prošlosti su okupljališta ispod lipa bila mjesta za vijećanje, održavanje seoskih zborova i sudova. Stoga nam iz srednjovjekovlja dolazi i termin judicum sub tilia – sud pod lipom. Vjerovalo se da lipa kao sveto drvo može utjecati na to da istina iziđe na vidjelo.
U Hrvatskoj su osobito poznate Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, te lipe bl. Augustina Kažotića u Vugrovcu i Cerniku.
Lipe (Tilia, porodica Malvaceae – sljezovi) čine rod od 45 međusobno sličnih vrsta rasprostranjenih u umjerenim područjima sjeverne polukugle gdje rastu u bjelogoričnim i mješovitim šumama. Neke vrste nalazimo i u tropskim područjima. Lipa raste u cijeloj Europi, europskom dijelu Rusije, Ukrajini, Kavkazu i zapadnoj Aziji. U karlovačkim parkovima uzgajaju se tri autohtone vrste u Hrvatskoj: malolisna, kasna, sitnolisna ili tamna (Tilia cordata), velelisna, rana ili bijela (Tilia platyphyllos) i srebrnolisna, srebrna ili bijela lipa (Tilia tomentosa).
Lipa je baltoslavenska, sveslavenska i praslavenska riječ. Korijen riječi leip- znači mazati, lijepiti, tako je lipa dobila ime po svom ljepljivu soku.
Lipa je ljekovita biljka od čijih se cvjetova kuha čaj koji se tradicionalno pije kod zimskih prehlada, gripe i kašlja. Latinsko ime Tilia dolazi od grčkoga tilos – vlakna, jer su se od lika dobivala vlakna koja su se koristila za pletenje užadi, tetiva za lukove, košnica, za vezanje vinograda, a izrađivala se i gruba tkanina za vreće i cipele.

(izvori: Vjerovanja o drveću u Hrvata, Tomo Vinšćak i Zelenilo u Karlovcu, Antun Alegro i Radovan Radovinović)