Školske knjižnice Karlovačke županije u budućnosti srca škole

Za školske knjižničare Karlovačke županije organiziran je 5. okrugli stol Pet za 5: Izazovi, prilike i odgovornost za školske knjižnice s ciljem javnog zagovaranja za kvalitetnije poslovanje školskih knjižnica. Skup je održan 28. veljače 2020. godine u Osnovnoj školi Dubovac petu godinu zaredom. Organizatori su, kao i do sada, Županijska matična služba Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Stručno vijeće školskih knjižničara Karlovačke županije (AZOO) i Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Karlovačke županije.

Ovogodišnja tema bila je Izazovi, prilike i odgovornost za školske knjižnice. Naime, ulazak u novo desetljeće povod je za promišljanje o izazovima i prilikama koje ono stavlja pred knjižničare, ali i osnivače te ravnatelje, a obuhvaćaju knjižnični prostor i fond, knjižnične usluge te, naravno, samog knjižničara.

Razmišljanja i smjernice o navedenome dala je uvodna radionica, odnosno rasprava kojom su identificirane sljedeće potrebe i mogućnosti: školska knjižnica trebala bi biti „srce škole“ odnosno informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, a to znači sigurno mjesto koje nudi provjerene, organizirane i dobi učenika prilagođene izvore informacija; s obzirom na aktualna događanja u društvu, potrebno je nastaviti njegovati multikulturalnost kroz knjižnične usluge i fond; kako bi se povećala kvaliteta usluga školskih knjižnica potrebna je angažiranost svih odgovornih, inzistiranje na propisanim standardima, međusobna komunikacija i suradnja.

Nove prilike i mogućnosti u kontekstu knjižnica ponudila je Mirna Mohorić, viša stručna suradnica za kulturu, tehničku kulturu i sport Karlovačke županije. Ona je predstavila novi projekt Karlovačke županije Čitanje – In medias res čiji je cilj intenzivirati korištenje knjižnica, s naglaskom na poticanje čitanja, među populacijom mladih između 14 i 30 godina.

Završno izlaganje održala je predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara Vanja Jurilj. Povezavši svoje bogato iskustvo školske knjižničarke, angažirane članice i voditeljice hrvatskih i međunarodnih profesionalnih udruženja s nadahnutim promišljanjem uloge školskog knjižničara kao promotora javnog dobra, motivirala je prisutne na propitivanje svog odnosa prema profesiji i pozvala ih na  preuzimanje odgovornosti za poticanje razvoja školskih knjižnica.

Posebna vrijednost ovih Okruglih stolova je, uz aktualne teme, potvrda odlične suradnje  svih dionika u Karlovačkoj županiji što je među glavnim preduvjetima za dugoročno,  strateško planiranje i poslovanje školskih knjižnica, naglasila je na kraju Frida Bišćan, savjetnica za školske knjižnice pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, istaknuvši karlovačke okrugle stolove kao hrvatski primjer dobre prakse.